Koliko nas koštaju neradni dani? Hrvatska je u samom europskom vrhu

Iako bi, pitate li građane, oni rado ubacili u računicu još koji neradni dan, za državu je svaki neradni dan trošak.

Koliko jedan neradni dan može stajati državu možda najbolje govori primjer iz Danske. Naime, danska je vlada 2024. godine ukinula 340 godina star luteranski praznik Store Bededag (Veliki molitveni dan) i to ne zbog vjerskih razloga, već kako bi financirala svoju vojsku.

Procijenili su da bi otkazivanje samo jednog blagdana odnosno neradnog dana, na godišnjoj razini, generiralo oko tri milijarde danskih kruna (400 milijuna eura) dodatnih poreznih prihoda. Novac koji je država 'uštedjela' od neradnog dana, preusmjerili su u nabavku oružja i povećanje obrambene potrošnje.

Naravno, Danci takvu odluku nisu prihvatili mirno ni tiho. Izašli su na ulične prosvjede, a kad je došlo vrijeme otkazanog praznika, uslijedio je val neslužbenih bolovanja.

Portugal ukinuo čak četiri dana praznika

No, Danska nije jedina koja je ukinula neradni dan kako bi uštedjela. Euronews podsjeća kako je Portugal još 2012. godine ukinuo četiri državna praznika kao dio svog programa štednje nakon gospodarske krize. Tako su Dan Republike i Obnova neovisnosti te Tijelovo i Svi sveti postali radni dani. Portugalska vlada svoju je odluku revidirala i "vratila" praznike četiri godine kasnije kad se gospodarska situacija poboljšala.

Analitičari koji su analizirali danski primjer, došli su do zanimljivih zaključaka nakon što su proučili podatke iz 200 zemalja diljem svijeta u razdoblju od 2000. do 2019. godine.

Lucas Rosso i Rodrigo Wagner otkrili su da kad blagdan ili praznik pada na vikend i ne primjenjuje se pravilo 'zamjenskog dana u radnom tjednu', država u toj godini zapravo dobije radni dan više.

Prevedeno u brojke, svaki dodatni neradni dan tijekom godine smanjuje godišnju proizvodnju (i BDP) za 0,08 posto. Naime, potrošnja u ugostiteljstvu i turizmu na neradni dan malo ublažava "gubitak" od nerada. Učinak je najmanje vidljiv u industrijama koje funkcioniraju jednako na radni i neradni dan kao što su proizvodnja ili poljoprivreda.

Možda se to čini kao malen gubitak, no tijekom godine brojke se zbrajaju. Primjerice, Njemački BDP u 2024. godini iznosio je 4,3 bilijuna eura, što znači da svaki propušteni radni dan vrijedi otprilike 3,4 milijarde eura izgubljene proizvodnje, prije bilo kakve kompenzacije.

Manja gospodarstva, s manjim BDP-om imaju manji gubitak, ali često imaju više državnih praznika pa je konačni rezultat gotovo identičan.

A gdje je tu Hrvatska?

Prema Europskom nadzornom tijelu za rad, među zemljama članicama EU postoje velike razlike u broju neradnih dana u godini. Hrvatska je sa svojih 14 neradnih dana na samom vrhu. Više od nas imaju tek Litva i Cipar s po 15 državnih praznika i blagdana, piše tportal.

S druge strane, Njemačka se može pohvaliti s tek devet nacionalnih praznika, iako pojedine savezne države imaju još nekoliko vlastitih.

Prema Rosso-Wagnerovom modelu, zemlja koja ima 15 neradnih dana u odnosu na onu koja ima devet, 'odriče' se otprilike dodatnih 0,48% BDP-a godišnje, prije bilo kakve kompenzacije potrošnje.

Uzmemo li podatak prema kojem je BDP Hrvatske u 2025. iznosio oko 85.905 milijardi eura (prema podacima HNB-a), to znači da nas neradni dani, na godišnjoj razni stoje oko 68,7 milijuna eura, odnosno oko 4,9 milijuna eura po danu.

Nisu svi neradni dani gubitak

Pogled na čiste brojke mogao bi vas navesti na to da pomislite kako je neradni dan čisti gubitak. No, ekonomisti upozoravaju kako to baš i nije tako.

Izvještaj IMF-a o Danskoj ističe kako je veza između radnog vremena i proizvodnje nelinearna. Što ljudi dulje rade, sve su manje produktivni. U prijevodu, dobro odmoreni radnik može održati bolji učinak tijekom cijelog radnog tjedna.

Zanimljivo je i da su Rosso i Wagner tijekom svog istraživanja otkrili još neke podatke koji se ne pojavljuju u čistim podacima o BDP-u, ali itekako utječu na blagostanje građana.

U godinama u kojima je bilo više neradnih dana, države su zabilježile manji broj nesreća na radu i mjerljivo povećanje kratkoročne prijavljene sreće.